Šibenik je prvi grad u cijelom svijetu koji je dobio javnu rasvjetu s izmjeničnom strujom. Gradske ulice zasvijetlile su 28. kolovoza 1895. godine.
Također 1895. godine, dva dana nakon puštanja u pogon hidroelektrane na Niagarinim slapovima, proradila je hidroelektrana na Skradinskom buku na rijeci Krki. To je ujedno i prva otvorena hidroelektrana u Europi.
Šibenčani su sami kovali svoj novac - šibenski bagatin. Koristio se kao sredstvo plaćanja više od 200 godina. I danas se proizvodi šibenski novac, no samo kao suvenir. Jedna od najtraženijih novčanica je ona od 50 bagatina s likom Dražena Petrovića.
Šibenik se često naziva Krešimirovim gradom jer se prvi put spominje u darovnici kralja Petra Krešimira IV. 25. prosinca 1066. godine, zbog čega Šibenčani svaki Božić obilježavaju i rođendan grada.
Jedna od najpoznatijih kulturno - povijesnih znamenitosti grada - katedrala sv. Jakova nalazi se na UNESCO-vom popisu svjetskog kulturnog nasljeđa.
Sve do 1649. godine Šibenik je bio najgušće naseljen grad u Dalmaciji. Te je godine smrtonosni val kuge odnio više od 80 posto stanovnika.
U znanosti ne postoji nijedno prihvaćeno tumačenje naziva "Šibenik". No, Juraj Šižgorić u jednom od svojih djela daje obrazloženje da grad nosi taj naziv jer je okružen šibama. Na ukrajinskom jeziku riječ "Šibenik" znači vragolasti dječak.